DAN RUŽIČASTIH MAJICA
KAKO POTICATI SAMOSTALNOST KOD DJECE
RAD STRUČNOG TIMA U NAŠEM VRTIĆU
Pedagoginja: gđa.Martina Detelj
- kontakt:098 133 9385
Što radi pedagog u vrtiću?
Pedagog prati realizaciju odgojno-obrazovnog rada te osigurava kvalitetne uvjete u kojima će djeca boraviti u vrtiću, a koji će biti u skladu s djetetovim potrebama i mogućnostima. Pedagog pomaže odgojiteljima u prepoznavanju, praćenju i procijeni razvojnih potreba djeteta. Predlaže inovacije te zajedno s odgojiteljima uvodi suvremene metode i oblike rada. Pedagog pomaže odgojiteljima u ostvarivanju njihovog programa stručnog usavršavanja. S roditeljima ostvaruje suradnju (održava savjetodavne razgovore, radionice ili predavanja) te im pomaže u rješavanju odgojno-obrazovnih problema. Pedagog pridonosi razvoju timskoga rada u dječjem vrtiću.
Psihologinja gđa.Nikolina Magaš
- kontakt:099 518 7382
Što radi psiholog u vrtiću?
Cilj rada psihologa je zajedno sa drugim članovima stručnog tima osigurati okruženje za optimalni i poticajni razvoj djeteta u suradnji s roditeljima i odgajateljima. Zadaci koje obavlja psiholog su procjena razvojnog statusa djece, prepoznavanje odstupanja u psihomotornom i emocionalnom razvoju, praćenje adaptacije na vrtić, individualni i grupni savjetodavni razgovori s roditeljima, radionice s roditeljima.
Logopedinja gđa.Tatjana Nikolajevna Bubek
– kontakt: 099 837 4713
Što radi logoped u vrtiću?
Cilj rada logopeda je otkrivanje, praćenje i pružanje dodatne pomoći u vidu rehabilitacijskog postupka djeci s poteškoćama govorno-glasovne komunikacije i s jezičnim teškoćama. Najčešći poremećaji koji zahtijevaju stručnu pomoć logopeda su: poremećaj izgovora glasova (artikulacijski poremećaji), dizartrija, zatim poremećaji tečnosti govora (mucanje), poremećaji glasa (disfonije), te različiti oblici nerazvijena govora i jezika (artikulacijsko-fonološki poremećaji, zakašnjeli jezični razvoj, jezične teškoće…). Najveći dio navedenih poremećaja nastaje u najranijem djetinjstvu pa je od iznimne važnosti pružanje logopedske pomoći upravo u tom periodu. Zbog toga je bitno da stručnu pomoć logopeda mogu dobiti djeca koja polaze dječji vrtić. Logoped u dječjem vrtiću najveći dio svojeg rada provodi u neposrednom radu s djecom u vidu preventivnog pregleda rizičnog djeteta, trijažnog pregleda djece (na početku pedagoške godine logoped se upoznaje s novoupisanom i ostalom djecom koja imaju govorno-jezičnih teškoća: taj dio rada na terenu naziva se prvi probir (trijaža)), provođenja dijagnostičkog postupka, terapijskog rada na otklanjanju poteškoća, suradnje s roditeljima i odgojiteljima te edukacije roditelja i odgojitelja. Logoped provodi savjetodavni razgovor s roditeljima (rezultati trijažnog postupka, preporuke za uključivanje djeteta u logopedske vježbe, upute za rad kod kuće, informiranje o napredovanju djeteta u tretmanu) te surađuje s ostalim stručnim suradnicima.
DJECA KOJA NIKAKO NE SMIJU BITI U VRTIĆU:
– s povišenom tjelesnom temperaturom
– s proljevom
– koja povraćaju
– s produktivnim kašljem
– s gnojnim sekretom iz nosa
– s osipom nepoznata uzroka do dijagnosticiranja
– s bilo kojom vrstom akutnog respiratornog oboljenja
– koja imaju upaljene oči
– koja boluju od parazitarne bolesti
Djeca s gore navedenim predstavljaju direktnu opasnost kolektivnom zdravlju, preko kojeg
dakle i opasnost svakom pojedincu unutar ustanove. Imajmo na umu da jedno zarazno dijete
može stvoriti mnogostruka oboljenja i/ili epidemijsko oboljenje u ustanovi, a da se takva
situacija može izbjeći izolacijom bolesnog djeteta na vrijeme i prije svega iskrenim,
partnerskim odnosom. Djeca koja svoja bolovanja prekidaju prije vremena, dakle koja se nisu
do kraja oporavila imaju realan visoki rizik za ponovno oboljenje s obzirom na izloženost
organizma oslabljenim imunitetom prvobitne infekcije i s obzirom na specifičnost
anatomskog i fiziološkog razvoja obrambenih mehanizama respiratornog sustava u toj dobi